Držić - DUNDO MAROJE
ŽIVOTOPIS:
Marin Držić (1508.-1567.) je u Dubrovniku sredinom 16. st. razvio živu i plodnu kazališnu djelatnost.
U nepunih je deset godina napisao dvanaest djela za pozornicu, od kojih su se neka izgubila (npr. komedija ''Pomet''), a neka su sačuvana samo djelomično. Preveo je i tragediju ''Hekuba'' (autor L. Dolce).
Književni je rad započeo kao lirik (pisao je ljubavne pjesme u duhu petrarkizma), no ubrzo se u potpunosti posvetio drami. Bio je najizvođeniji dubrovački dramatičar.
Djela: pastirske igre ''Tirena'', ''Venera i Adon'', ''Grižula''; pokladna komedija ''Novela od Stanca''; komedije ''Dundo Maroje'', ''Arkulin'', ''Skup''; tragedija ''Hekuba''...
KNJIŽEVNI ROD: drama
VRSTA DJELA: komedija
VRIJEME RADNJE: 16. st.
MJESTO RADNJE: Rim
GLAVNI MOTIV: Sukob oca i sina
ANALIZA JEZIKA I STILA:
- epiteti: morske pučine, nevoljna mene, tužna mene, dobra čovjeka
- metafora: ''Dukate plačeš, a dukati ti rđave u skrinji. Brižni ti dukati, kad se ne umiješ njima hranit.''
KARAKTERIZACIJA LIKOVA:
DUGI NOS, negromant (u prologu)
DUNDO MAROJE, veoma škrt i voli novac
MARO MAROJEV, njegov sin, veliki rasipnik čija je filozofija bila: ''Novac je da se troši!''
BOKČILO, tovijenar, sluga Dunda Maroja
POPIVA, sluga Marov
PERA, na muško obučena zaručnica Marova
DŽIVO, prvi bratučed Perin
BABA PERINA
LAURA, kurtizana
PETRUNJELA, Laurina sluškinja
UGO TUDEŠAK, njemački plemić
POMET TRPEZA, sluga Ugov
TRIPČETA iz Kotora
DŽIVULIN, Lopuđanin
mladi Dubrovčani: NIKO, VLAHO, PIJERO
MAZIJA, listonoša
PAVO NOVOBRĐANIN, prijatelj Dunda Maroja
GRUBIŠA, sin Pavov
GULISAV, Hrvat
SADI, Židov (Žudio), lihvar
GIANPAULO OLIGIATI, bankar
LESSANDRO, rimski trgovac
KAMILO, Rimljanin
KAPETAN (barižeo)
ŽBIRI
TRI RIMSKA KRČMARA
KRATAK SADRŽAJ:
Starac je Dundo Maroje sinu Marinu dao pet tisuća dinara da ode u Firencu, no Maro odlazi u Rim i tu troši sav novac.
Tada Dundo odlazi sa slugom Bokčilom potražiti sina u Rim. Tu susretnu Tripčeta koji im govori da možda zna Maru. Dundo ga moli da ostane s njima i primi ga kod sebe. On ih odluči upoznati s Rimom.
U Rimu se nalazi Ugo Tudešak i njegov vjerni sluga Pomet. Ugo je strasno zaljubljen u Lauru, no ona ga mrzi.
Maroje, Tripčeta i Bokčilo našli su Maru. Maroju zaboli srce kad čuje kako njegov sin troši novac koji je on mukom stekao. U Rimu, Maru traži i njegova zaručnica Pera, zajedno s Dživom. Prerušena je u muškarca. Dživulin im govori da je i Dundo u Rimu, a Peru je strah da će naletjeti na njega.
Kasnije, Petrunjela, Laurina sluškinja, govori Pometu da je Laura s Marom i da ne želi čuti za Uga. Pomet joj govori da kaže Lauri da je stigao Marin otac i da je užasno ljut na njega.
Mladi Dubrovčani Niko i Pijero traže Maru i žele ići kod Laure. Dolazi i Vlaho, a Petrunjela im govori da je Laura njena gospodarica. Napokon do njih dolazi i Maro te ih s veseljem pozdravlja i hvali se kako je s Laurom te kako dobro živi.
MARO: Ja s mojom gospođom uživam. Dokle sam u nje milosti, ja sam čestit i dokle sam mlad, da uživam; pak kad ostarimo, takoc ćemo i kašljat.
Maroje iz krčme primjeti Maru i dolazi do njega vičući iz sveg glasa. No, Maro se pravi da ga ne poznaje, a otac u bijesu nasrće na njega nožem. Kapetan i žbiri odvode Maroja u tamnicu jer remeti mir. Vlaho, Niko i Pjero odluče pomoći Maroju izaći odande.
Lihvar Sadi odluči ostaviti Lauri bisere i govori joj da će doći za sat-dva po novac.
Bokčilo upada u nevolju pa se odluči sakriti sve dok ne naiđe netko od njegovih, Pomet izvlači Maroja iz tamnice. Pomet susreće Bokčila i, nakon što ga prepozna, šalje ga Popivi, dok Maro žali što se pojavio njegov otac i boji se da će izgubiti Lauru. Sadi dolazi po novac, no Maro mu govori da dođe poslije. Laura pak govori Mari da je Maroje u Rim donio mnogo toga korisnoga.
LAURA: Judi vele da je poštenjem došao, vele da je velje trgovine donil.
Sadi napokon dobiva svoj novac i Maro ga zatim tjera. Maro moli Popivu za pomoć, a ovaj mu govori da se mora pred Laurom razmetati novcem. Tripčet se kasnije udvara Petrunjeli, a tada dolazi Ugo Tudešak i svađa se s njima te kaže Petrunjeli da nju i Lauru treba ubiti i nek' ih nosi vrag.
UGO: Bogamu, i tebe ubiti, kurva, i tvoja gospodarica kurva, nju isto! Sve vas vrag odnio!
Popiva govori Mari da je nagovorio Lauru da ne vjeruje Pometovim obmanama. Zatim Maro moli Lauru da odobri bankaru da na račun njenih dukata u banci da Sadiju jamstvo za svilu koju od njega kupuju. U međuvremenu, Pera se žali babi da nije uspjela naći Maru. K njima dolazi Petrunjela i na upit poznaje li Maru, ona odgovori da je on zaručen s njenom gospodaricom Laurom i Pera se na to rastuži.
PERA: Sve je pare potrošio na nju! Jaoh meni, što će biti sa mnom? Pa, on je vjeren za mene!
Bankar napokon daje Sadiju jamstvo. Popiva savjetuje Maru da se pravi da ne poznaje Maroja i da ostavi Lauru na cjedilu. No, Maro mu odgovori da nema šanse da to učini Lauri, ali ocu Maroju ipak govori da ga prvi put vidi u Rimu. Maroje ga moli da mu ovaj spremi i čuva njegovo ''blago''.
Gulisav govori Pometu da je došao tražiti Mandolijenu, izgubljenu kći Ondarda Tudešaka. Prije osam je godina otišla s mladićem, te ju on želi naći, a i dat će nagradu onome tko ju nađe. Pomet ju odluči naći i saznaje od Petrunjele da se Laurin otac preziva Tudešak, da je živjela u Kotru i da se zvala Mandolijena.
Za to vrijeme, Maro napokon shvaća da ga je otac pokrao, a Pomet prvi shvaća da je Laura bogata nasljednica. U međuvremenu, Pavo i njegov sin Grubiša dolaze u Rim i traže Maroja.
Petrunjela govori Lauri da je Maro zaručen za drugu i Laura se užasno razljuti. Tada dolazi Lessandro, trgovac svilom, i traži od Mare novac. Maro je dužan na sve strane, a Pomet likuje. Petrunjela tješi Peru.
Kamilo, Vlaho, Niko i Bokčilo mole Maroja da oprosti svom sinu i da ga odvede natrag u Dubrovnik. Maroje se smekša te umjesto Mare plati njegove dugove.
Sve se završi Pometovim djelovanjem: Maro i Pera završe zajedno, isto tako Laura i Ugo, a također i Pomet i Petrunjela.
Dubrovčani se vraćaju u svoj grad.
GLASOVI: Jes'... Pođmo u naš Dubrovnik... Pravo veli...
O DJELU:
Djelo ima dva prologa (predgovora):
1. prolog Dugog Nase – negromanta (čarobnjaka). On ljude dijeli na ''ljude nazbilj'' – bistri, duhoviti, snalažljivi, inteligentni i sposobni, te na ''ljude nahvao'' – pohlepni ili rastrošni ili sebični ili razvratni, nesposobni i intelektualno bezizražajni, tj. dubrovačka vlastela koja je, po njegovom mišljenju, loša, bezizražajna i obijesna
2. prolog autora – govori o radnji komedije, likovima, mjestu radnje i ostalim važnim podacima
Dundo Maroje dolazi u Rim u potrazi za sinom Marom koji je trebao trgovati, a umjesto toga troši očeve dukate na kurtizanu Lauru. S Marojem dolazi i njegov sluga Bokčilo koji uvijek gunđa jer bi stalno jeo i pio, a škrti Maroje mu to ne dopušta. Marin se sluga Popiva udvara Petrunjeli, Laurinoj sluškinji.
U nastojanju da sina vrati kući, Maroju pomaže Pomet, sluga Uge Tudešaka, njemačkog plemića koji je također zaljubljen u Lauru. Sve svršava sretno prema Pometovoj zamisli (peti je čin ostao nedovršen, ali ga je dopunio Mihovil Kombol): Pomet dobiva Petrunjelu, Laura Ugu Tudešaka, Maroje plaća Marove dugove, a Maro se vraća zaručnici Peri, kojoj je umrla teta u Dubrovniku ostavivši joj nasljedstvo.
LIK POMETA:
Tipični renesansni junak čije su karakteristike snalažljivost, želja za uživanjem, životni optimizam i prilagođavanje okolnostima da bi došao do cilja.
U djelu su česti monolozi u kojima izražava svoju životnu filozofiju. On je gospodar smijeha u komediji i, za razliku od drugih likova, nije izvrgnut ismijavanju.
Jedan je od najzanimljivijih likova, ne samo Držićeve komedije, nego i hrvatske književnosti uopće.
|
