Psihologija je skup akademskih, kliničkih i industrijskih disciplina koje se bave proučavanjem, objašnjavanjem i predviđanjem ponašanja, razmišljanja, osjećaja (emocija), motivacije, ljudskih međuodnosa i njihovih potencijala. Takodjer, ona se, po drugim autorima ubraja u discipline filozofije, od koje je i nastala u 2. polovici 19. stoljeća. Njeno polje proučavanja možemo proširiti na životinjski i biljni svijet.
Discipline [uredi]
Pod jedinstvenim imenom psihologija možemo naći mnoštvo povezanih disciplina. To su:
- psihometrija-koja se bavi raznim oblicima mjerenja psihičkih osobina, karakteristika pojedinca i grupe, pomoću raznih psiholoških tehnika (npr. testova)
- eksperimentalna psihologija - koja se bavi proučavanjem reakcija čovjeka na namjerno inducirane podražaje, bilo fizičke, bilo socijalne.
- socijalna psihologija - koja proučava ljude i njihovo ponašanje u međuzavisnosti s njihovom (ljudskom) okolinom, sve oblike međuljudskih odnosa, te ponašanje grupe kao cjeline.
- ergonomija - koja proučava odnos čovjeka prema radu, te nastoji pronaći načine što boljeg prilagođavanja rada čovjeku.
- neuropsihologija - granična disciplina između psihologije i neurologije, a bavi se proučavanjem biologijske podloge različitih psihičkih funkcija (pažnja, pamćenje, i slično).
- Psihopovijest - znanost o psihološkim motivima povjesnih događanja
Metode psihologije [uredi]
Svaka znanost određena je metodama kojima se u istraživanju koristi. Kao empirijska znanost psihologija istražuje samo ono što se može opažati i provjeriti, a do spoznaja dolazi sustavnim istraživanjima. Glavne metode psihijatrijskog istraživanja jesu samoopažanje, opažanje u prirodnim uvjetima, anketno ispitivanje, proučavanje slučajeva i eksperiment.
Psihoterapija i tehnike psihološke analize [uredi]
Psihologija i psihijatrija [uredi]
Psihologija i neurologija, psihoneurologija [uredi]
Psihologija i umjetnost [uredi]
Povijest psihologije [uredi]
Povijest hrvatske psihologije [uredi]
- Ramiro Bujas-definicija psihologije, psihologija je znanost koja nastoji odgovoriti na pitanja:kako mi mislimo, osjećamo i djelujemo
Zanimljivosti koje se tiču psihologije [uredi]
Na grčkom riječ psyche od koje je nastala riječ psihologija, znači duša. Otud pojmovi: duševno zdravlje, duševna bolnica. Danas se taj termin koristi da označi sav mentalni život svakog živog bića.
Freud i Jung su se razišli kada je Jung shvatio da Freud svoje učenje želi učiniti dogmatskim, nužno nametnutim koje se obavezno mora poštovati. Tada je Freud svoj autoritet stavio iznad doprinosa nauci i čovječanstvu. Inače, izmedju Freuda i Junga je bio uspostavljen odnos "otac i sin" u duhu teorije o Edipovom kompleksu.
Postoje dokazi da je pojam "psihologija" prvi je upotrijebio Marko Marulić [1] (Word dokument).
Psihološka bibliografija [uredi]
Psihološki testovi [uredi]
Testovi su mjerni instrumenti kojima se po pravilu, objektivno mjeri određena karakteristika objekta koji podvrgavamo testu. U psihologiji su to psihičke osobine (emocije, sklonosti, motivacija, inteligencija). Nama najpoznatiji testovi su testovi inteligencije, kojima pokušavamo odrediti razinu (izraženu opisno ili brojkom) naše mentalne efikasnosti. Ako je odredimo brojčano, dobiti ćemo kvocijent inteligencije IQ.
Psiholozi [uredi]
Njihovi radovi, teorije i život...
Vanjske poveznice [uredi]
 Nedovršeni članak Psihologija koji govori o psihologiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.
|
