|
|
 |
Faulkner - KRIK I BIJES
ŽIVOTOPIS:
William Faulkner (1897.-1962.) američki je pripovjedač.
On je i kao pisac ostao vezan za svoj zavičaj (Oxford, Mississippi) i društvenu sredinu, te u djelima obrađuje život i probleme američkog Juga, opisuje postupno propadanje i degeneriranje njegove aristokracije, nastupanje novih društvenih snaga i probleme rasne diskriminacije.
Objavio je tri zbirke pjesama, šest knjiga novela i pripovijedaka,niz romana, među kojima su i ''Sartoris'', ''Krik i bijes'', ''Ležeći na umoru'', ''svjetlost'', te trilogiju ''Zaselak'', ''Grad'' i ''Gospodska kuća''. Velik je dio njegova opusa vezan za imaginarni gradić Jefferson i njegove stanovnike.
Dobitnik je Nobelove nagrade 1949.
KNJIŽEVNI ROD: proza
VRSTA DJELA: roman toka svijesti
MJESTO RADNJE: izmišljena pokrajina Yoknapatawpha, gradić Jefferson
KARAKTERIZACIJA LIKOVA:
BENJAMIN (BENJI): Rodio se kao Maury Compson, ali kasnije su mu promijenili ime u Benji. Najmlađe je dijete u obitelji, gluhonijemi idiot, koji svoje reakcije i uzbuđenja izražava zavijanjem, stenjanjem i jaukanjem. Nema dovoljno razbora čak ni za sebičnost, on je poput životinje, ali poznaje nježnost i ljubav, iako ne umije imenovati. Zbog svog idiotizma nije podvrgnut zakonima intelekta i volje, pa ne potpada pod strogi kodeks obiteljske etike. Benji događaje koje priča niže po načelu slobodne asocijacije. Priča idiota Benjija puna buke i bijesa nije samo uvodni dio, nego i jezgra romana. Benji zapravo nagoviješta cijeli roman i sve njegove likove u karakterističnim situacijama. Benji je najviše vilo tri stvari: livade, Caddy i svjetlost ognja.
QUENTIN COMPSON III.: Najstarije je dijete Compsonovih, neurotični student na Harvardu. On je prototip mladića kojega opsjedaju misli o incestu i samoubojstvu. Quentinov je duh složen i neprestano se odaje apstrakcijama, elegičnim meditacijama, patetičnim uspomenama i boležljivoj introspekciji. Quentin je glavni karakterni simbol etičkih principa tradicionalnog humanizma svoje obitelji, ponosan i puritanski moralan.
JASON COMPSON IV.: Odgovoran je i zreo, ali pokvaren glavar obitelji nakon očeve smrti. Jason je simbol svega što je Faulkner nazvao “snopesism” (eng. = snobizam), on je moderni naturalizam i animalizam primitivne i surove klase skorojevića. Jasonovo djelovanje pokreće materijalno (konkretno novac), a krivca za svoj neuspješan život traži u drugima. Istovremeno, on je i sadist jer, budući da on nije uspio u životu, namjerava ga svima oko sebe dodatno zagorčati. Na kraju ga stiže svojevrsna poetska pravda kad Quentina krade novac koji je ustvari njen, i bježi sa cirkusantom. To je ujedno i
konačan udarac obitelji Compson, nakon kojeg počinje njeno sve brže propadanje.
CANDANCE (CADDY) COMPSON: Samovoljna i putena nimfomanka, udaje se za jenkija i bankara Herberta Heada. Međutim, rađanjem je nezakonite kćeri Quentine počinila grijeh protiv morala, protiv obiteljske tradicije, i protiv ekonomskih interesa obitelji. Razvodi se i odlazi u drugi grad, dok kćer ostaje u kući Compsonovih. I prije je prilično često mijenjala muškarce (Charlie, Dalton Ames), a ponudila se i bratu Quentinu.
''S kim se to vucaraš? Sigurno se skrivaš po šumi s jednim od onih glupavih nadobudnih gizdelina?''
CAROLINE BUSCOMB: Majka, neuravnotežena i melankolična žena, ovisna o lijekovima. Sažalijeva sebe i svoju sudbinu, smatra da je njena obitelj (Buscomb) prokleta i da je ona unijela nesreću među Compsonove, očekuje da je i drugi sažalijevaju. Nije posebno brižna za djecu, više se brine za sebe, i jedino joj je Jason koliko-toliko drag, jer joj je najsličniji. Najviše prezire Caddy koja ih je osramotila, a naslućuje i probleme u vezi njene kćerke Quentine.
KRATAK SADRŽAJ:
Prvi je dio romana priča jednog od četvero braće Compson, idiota Benjija, koji sedmoga travnja 1928. ima po kalendaru trideset i tri godine, ali je njegova mentalna dob tek tri godine. Na svoj rođendan Benji se prisjeća prizora iz prošlosti koji se u struji njegove svijesti miješaju sa događajima iz sadašnjosti.
Drugi je dio romana unutrašnji monolog Quentina koji je opsjednut mišlju o propadanju obitelji, a osobito moralnim padom sestre Caddy. Njega progone događaji iz prošlosti i osjećaj krivnje što ga odvodi u smrt.
Treći do pripada Jasonu. I taj je dio ispričan u prvom licu, ali tradicionalnom tehnikom pripovijedanja, pa iz Jasonove priče saznajemo sve ono što smo naslutili u Benjijevoj priči: otac je umor, sestra Caddy je otišla u svijet, a njezina je odrasla nezakonita kćer Quentina ukrala Jasonov novac i pobjegla od kuće.
Četvrti je dio romana ispričan u trećem licu. U njemu sluškinja Compsonovih, Dilsey, kao objektivni promatrač pripovijeda o uzrocima i posljedicama propadanja obitelji.
NAZIV ROMANA:
Podrijetlo je naziva romana iz Shakespearove tragedije ''Macbeth'':
''Život je sjen što luta, bijedni glumac
Što se na pozornici života razmeće, prodrhti
Svoj sat, i ne čuje se više; on je bajka
Koju idiot priča, puna buke i bijesa
A ne znači ništa.''
STIL:
Preko četiri se različita pripovjedača u ovom romanu struje svijesti smjenjuju četiri različita gledišta na isti problem. Zbog tih je različitih perspektiva i tehnike struje svijesti (a svijest je ponekad konfuzna) djelo katkad teško čitljivo.
O DJELU U CJELOSTI:
Tema je romana propadanje jedne stare aristokratske obitelji. Otac odvjetnik, umire kao kronični alkoholičar, upropastivši svoje imanje i ostavivši za sobom ženu, kćer, sinove i staru služavku (crnkinju) da se snalaze kroz život kako znaju i umiju. Završili su tragično. Jedan sin - Benji, gluhonijemi je idiot zaljubljen u svoju sestru, a drugi je sin Quentin III., nesretni samoubojica.
|
| Today, there have been 12 visitors (16 hits) on this page! |
|
 |
|
|
